Tržišna ravnoteža
Tržišna ravnoteža - ovo stanje gospodarstva, kada je količina robe za koju postoji postojana potražnja po određenoj cijeni, jednaka količini robe koja je ponuđena na prodaju po traženoj cijeni.
Dio gospodarskog prostora u kojemsu interesi prodavača i kupaca, naziva se gospodarsko područje. U uobičajenom životu, kupnja i prodaja robe mogu se odvijati u cijelosti po različitim cijenama, ograničenim gornjom granicom tražene cijene i donjom granicom nabavne cijene. Cijena takve stvarne transakcije određuje brojni čimbenici: korelacija sila (monopol ili monopson); iracionalno ponašanje zbog nedostatka iskustva ili loše svijesti o sudionicima transakcija.
U ovom gospodarskom prostoru postoji stabilna točka (ili tržišna ravnoteža), kada ni kupac ni prodavatelj nisu isplativi za promjenu utvrđenog stanja poslova. U ovom trenutku, postoji optimizacija ponašanja na tržištu.
Cijena kojom proizvod koji se nudi na tržištu odgovara potražnji za njom, naziva se ravnoteža. Odgovarajući volumen predloženog proizvoda na tržištu je ravnotežni prijedlog.
Cijena ravnoteže nalazi se na mjestu križanjakrivulje ponude i potražnje. To je najbolja cijena. To jest, ako tržišna cijena padne ispod ravnoteže, to će ukazivati na nedostatak robe, a ako se podigne iznad ravnoteže - doći će do prenaprezanja s nerealiziranim proizvodima. U oba slučaja, tržišni mehanizam počinje stavljati pritisak na cijene s donje i gornje strane kako bi se postigla ravnotežna cijena.
Tržišna ravnoteža ostat će dokle godčimbenici koji ne utječu na cijenu i utječu na promjene u rasporedu potražnje i ponude. U normalnoj ekonomiji, ravnotežne fluktuacije su privremene prirode. Kao posljedica fluktuacija cijena, u konačnici bi se trebala uspostaviti nova ravnotežna cijena. Ovo je glavno načelo funkcioniranja tržišta.
Na mikro razini se razlikuju dvije vrste ravnoteže: privatna i opća tržišna ravnoteža.
Ravnoteža na privatnom tržištu Je li situacija kada se javna agregatna proizvodnja sastoji od zasebnih skupina proizvoda proizvedenih od strane pojedinih proizvođača, a ostvaruju ih zasebne skupine stanovništva.
Opća tržišna ravnoteža Je li situacija u kojoj postoji dopisivanjeizmeđu javne agregatne proizvodnje i ukupne vrijednosti nacionalnog dohotka namijenjenog potrošnji stanovništva, odnosno ravnoteže između kupovne moći stanovništva i količine dobara i usluga koje nudi.
Tržišna ravnoteža se smatra stabilnom ako odstupanje od nje podrazumijeva istovremeni povratak u prvobitno stanje. Inače, ravnoteža je nestabilna.
Trenutak ravnoteže karakterizira situaciju kada se opskrba na tržištu ne mijenja.
Na stanje tržišta izravno utječe porezna politika koju provodi država. Utjecaj poreza na tržišnu ravnotežu smanjuje se na djelovanje sljedećeg mehanizma.
Porezi reguliraju prihode društvenih slojevastanovništva. Dodatni prihodi utječu na kupovnu moć sektora ne-državnog gospodarstva. Istodobno, povećanje poreza dovodi do smanjenja prihoda poduzeća i kućanstava te njihove potrošnje i štednje. Smanjenje poreznih stopa pozitivno utječe na dohodak kućanstava i poduzeća što dovodi do poticanja potražnje.
Porezi su troškovi koji dovode do povećanja cijena robe, one se prenose na proizvođače, a potom i na potrošače.
Nije bitno da li prodavatelj plaća porez ili kupac, u svakom slučaju utječe na stanje krivulja potražnje i ponude. Ako kupac plaća, potražnja pada; ako prodavatelj - smanjena opskrba.
